Vladimir Pištalo Književno veče

  • Scena Trg pjesnika
  • Ponedeljak 23. Jul 2018.
  • Vrijeme 21:00
Vladimir Pištalo

Sunce ovog dana – pismo Andriću

Moderator: Nenad Šaponja

Vladimir Pištalo (1960) je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca. Među njegova najpoznatija ostvarenja spadaju poetske proze „Slikovnica", „Manifesti", „Čajevi Marsa / Noći", zbirke priča „Kraj veka", „Vitraž u sećanju", „Priče iz celog sveta" i romani „Milenijum u Beogradu", „Venecija" i „Tesla, portret među maskama". 
Roman „Tesla, portret među maskama" je u Srbiji ostvario nezabeležen uspjeh – nakon NIN-ove nagrade, i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je sa uspjehom u svim bivšim jugoslovenskim republikama, a u SAD je doživeo dva izdanja, kao 11. prevod ovog dejla na neki od stranih jezika. Krajem 2011. godine pojavilo se i specijalno zvučno izdanje u interpretaciji glumca Petra Božovića, a 2015. zvučna knjiga i na engleskom jeziku, koju je za američke čitaoce/slušaoce pročitao poznati glumac L. J. Ganser. Pored ovih djela, Pištalo je i autor dvije neobične literarno-biografske knjige – „Aleksandride", bajkovite povijesti o životu Aleksandra Makedonskog, i novele „Korto Malteze". U izdanju Agore, 2009. i 2010. godine su objavljena i „Odabrana dela" ovog pisca.
Prevedene knjige: „Manifesti" (francuski); „Milenijum u Beogradu" (francuski, italijanski, njemački, makedonski i bugarski); „Tesla, portret među maskama" (engleski, ruski, francuski, makedonski, češki, poljski, bugarski, slovački, slovenački, mađarski, rumunski, turski); „Aleksandrida" (slovenački).
Kao prevodilac, dobio je nagradu „Miloš Đurić" za prevod poezije Čarlsa Simića.
Živi u Americi gdje predaje svjetsku i američku istoriju na Univerzitetu u Vusteru, Masačusets.

Nenad Šaponja (1964. Novi Sad), pjesnik, esejista i kritičar, čiji su stihovi prepoznatljivi u savremenoj srpskoj poeziji po stilskoj perfekciji, hermetičnosti i metafizičkim uvidima. U oblasti književne kritike promoviše postmodernu poetiku i ideosinkretički interpretativni pristup književnim djelima, koji podrazumeva življenje u književnosti. Desetak godina je pisao kritike za Politiku. Pored poezije i kritike, piše i kratke priče i putopisnu prozu.

Njegova prva zbirka poezije Đakonda (1990) dobila je Brankovu nagradu, tada najznačajniju jugoslovensku nagradu za mlade pesnike. Njegova zbirka eseja Bedeker sumnje (1997) ovjenčana je nagradom Milan Bogdanović a takođe je dobila i Prosvetinu nagradu za knjigu godine. Najnovija pjesnička knjiga Izgledam, dakle nisam (2017) dobila je nagradu „Miroslav Antić“.

Njegova bibliografija uključuje sledeće poetske zbirke: Odrazi varke (1993), Očiglednost (1996); More (1998); Četiri poeme (2000); Slatka smrt (2012); knjigu izabranih stihova Postoji li dodir tvoje duše? (2014), kao i zbirke kritika i eseja: Autobiografija čitanja (1999) i Iskustvo pisanja (2001). Objavio je i knjigu putopisa Brisel se da prehodati lako (2018). Priredio je i nekoliko antologija od kojih je najznačajnija, Prosvetina knjiga krimi priče (2002). Poezija mu je prevodjena na engleski, španski, italijanski, poljski i rumunski jezik.

2012. godine osnovao je izdavačkue kuću AGORA, danas  jednog od najistaknutijih srpskih izdavača, sa jedinstvenim mjestom u ovom polju, zahvaljujući širokim interesovanjima i kvalitetnom izboru. Kao glavni urednik i izdavač, potpisao je preko 350 naslova. Brojne knjige koje je objavila AGORA nagrađene su najprestižnijim literarnim priznanjima.

 

EPISTOLARNI ROMAN TOKA KNJIŽEVNE SVESTI

Pred čitaocem je knjiga koja našu književnost čini odista velikom.

Smještajući Andrićevo djelo usred ličnog književnog mita, Pištalo je svoju priču o pojačanoj sadašnjici ispisao kao pismo Andriću.

Putopis iz svijeta Andrićevog književnog djela, kombinovan je sa izvještajem iz našeg svijeta koji prati sunce ovog našeg dana. Nalazeći se usred „propagandne kiklopizacije današnjice“ autor podiže svoju tačku posmatranja i otvara nam analitičke i poetičke prozore, kako prema jednoj književnoj svijesti i njenom istorijskom kontekstu, tako i prema projekciji te svijesti u ovom vremenu.

Beskompromisno demonstrirajući etiku književne odanosti, ali istovremeno i etiku odanosti književnosti, pripovedanju svijeta, Pištalo razgovara sa Andrićem na način blizak onome na koji je mladi Andrić vodio „Razgovor sa Gojom“.

Ovaj epistolarni roman toka književne svijesti, pisan je kroz tuđu svest. Usred mreže britkih asocijacija, zamaskiran je u manifestni govor eseja koji u sebi sadrži skrivenu i zbirku priča i zbirku pjesama i putopis. On čitaoca izveštava o Andrićevim prozorima u svijet i svijest iz panoptikuma, cirkusa i knjiga; o književnim prozorima u strast i u tajnu žene; o onome što zaista jesu mitski heroji njegovog doba; o Gavrilu Principu i “Mladoj Bosni” kao društvenoistorijskom kontekstu nepravde poslednjeg kmetstva u tadašnjoj Evropi; ali i o istini današnjeg svijeta i njegovog neokolonijalnog ustrojstva u kome „usrećitelji traže od usrećenih da se odreknu sopstvenih očiju“.

Lociran između konkretnih vremena, Andrićevog i našeg, i bezvremena književnosti, ovaj današnji Pištalov razgovor sa Andrićem, uz korištenje duše kao lampe, pokazuje kako je moguće književno, jezikom slika i emocija, govoriti i o književnosti i o vremenu u kome se govori.

I zaista, nakon čitanja ove knjige, ispisane kao savršeno odsvirana kompozicija, ni čitanje Andrića neće biti sasvim isto.

Nenad Šaponja

www.agorabooks.co.rs

image

Serena Gemez

Follow

About

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipi elit, sed diam nonummy nibh euismod tincidunt ut laoreet dolore magna aliquam erat volutpat. sed diam nonummy nibh euismod tincidunt ut laoreet dolore magna aliquam erat volutpat.

NAPOMENA: “Grad teatar” ima isključivo pravo izmjene programa ili učesnika navedenih u programu, tj. otkaza nastupa pravnim ili fizičkim licima sa kojima nije zaključen pisani ugovor do dana nastupa.