Svečano otvaranje

Teatar/PREMIJERA

“Grad teatar” Budva/Bitef teatar, Beograd

Noć skuplja vijeka

Koreografija: Igor Kirov

Kompozitorka: Irena Popović-Dragović

Dramaturgija: Đorđe Kosić

Scenografija: Vesna Popović
Kostimografija: Dragica Laušević

Video dizajn: Sanjin Ćorović

Igrači: Danilo Fatić, Olga Crnoseljanski, Dejan Bošković, Olga Olćan, Emanuele Frigo, Ivan Ćosić, Gala Pamučar, Aleksandar Polupanov, Sara Pamučar

Muzičari: Ivan Mirković, harmonika
Nikola Dragović, violina
Aleksandar Jovan Krstić, flauta, saksofon, blok flauta

Rade Šerbedžija i Zapadni kolodvor

Jesen stiže, dunjo moja

Postoje ljudi koje znaš i prije nego što ih upoznaš.

Rade Šerbedžija jedan je od njih.

Vidjeli ste ga na filmskim platnima Hollywooda.

Pratili ste ga kroz uloge koje su postajale legende.

Ali oni koji su bili na njegovim koncertima znaju nešto što kamera nikad nije uspjela uhvatiti.

Šerbedžija na pozornici s gitarom u rukama je nešto sasvim posebno. To je čovjek koji se vraća sebi.

Glazba  je za njega dobila posebno značenje tokom rata i odlaska iz domovine. Gitara mu je pomogla da se nosi sa samoćom i životom izbjeglice. Tada je napisao mnoge pjesme koje i danas izvodi. Te pjesme nisu nastale u studiju.

Nastale su iz bola, iz čežnje, iz ljubavi prema kraju koji ga više nije htio.

Večer pod nazivom “Jesen stiže, dunjo moja“ nije samo koncert. To je ispovijest jednog života kroz muziku i poeziju.

Šerbedžija i njegov Zapadni kolodvor — bend koji s njim dijeli svaki takt i svaku tišinu donose večer u kojoj se prožimaju balkanska tradicija, poetska riječ i zvuk koji nema granica.

Ovo je glazba koja te ne pita odakle si.

Govori o onome što svi nosimo: o ljubavi, o gubitku, o jeseni koja uvijek stiže.

Zapadni kolodvor: Vrhunski virtuozi na sceni

Za besprijekorne aranžmane i bogatu muzičku podlogu zadužen je bend Zapadni kolodvor, sastavljen od regionalno priznatih muzičara i istaknutih umjetnika koji s Radom dijele istu strast prema umjetnosti:

Antun Stašić – Istaknuti hrvatski violinist, muzički pedagog i cijenjeni studijski muzičar. Poznat po saradnjama s najvećim imenima regionalne muzičke scene, Stašić kao koncertni umjetnik i profesor violine aktivno djeluje na području klasične, filmske i popularne muzike, redovno nastupajući u Hrvatskoj i inostranstvu. Njegov virtuozitet violinskim dionicama daje posebnu, emotivnu dubinu svakoj izvedbi.

Ranko Purić – Vrsni muzičar s impresivnom karijerom, koji još od 1983. godine djeluje kao stalni član Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije (HRT). Purić je neizostavan saradnik brojnih muzičkih sastava, pozorišta i raznih kulturnih projekata u kojima ostavlja dubok trag ne samo kao izvođač, već i kao aranžer te kompozitor, donoseći bendu autentičnost i vrhunsko umijeće.

Mario Igrec – Ugledni muzičar, kompozitor i aranžer, široj javnosti najpoznatiji kao vrhunski jazzist i dugogodišnji član kultnog sastava Cubismo. Dobitnik je brojnih diskografskih nagrada Porin, kao i prestižne nagrade Status za najboljeg fusion i latin gitarista. Član je HZSU-a, a kroz pedagoški rad odgojio je generaciju danas poznatih mlađih jazz gitarista. Njegov prepoznatljivi gitarski potpis unosi poseban žar i ritam u svaku kompoziciju.

Marjan Krajna – Virtuoz na harmonici, dirigent i pedagog koji je diplomirao na Državnoj ruskoj glazbenoj Akademiji u Moskvi. Kao bivši stipendist fonda Ive Pogorelića, ostvario je bogatu međunarodnu karijeru nastupajući širom Evrope te sarađujući sa Simfonijskim orkestrom HRT-a i Zagrebačkom filharmonijom. Dobitnik je brojnih svjetskih priznanja, a od 1997. upravnik je Glazbene škole Zlatka Balokovića s čijim je orkestrom osvajao prve nagrade širom svijeta te nastupio u UNESCO-u u Parizu.

Dario Hleb – Cijenjeni hrvatski basist i muzičkii pedagog. Radetu Šerbedžiji i Zapadnom kolodvoru pridružuje se 2019. godine te od tada kao aktivni član sastava daje snažan ritmički temelj cijelom bendu. Prepoznatljiv po svojoj pouzdanosti i stilskoj prilagodljivosti, Hleb ostvaruje uspješne saradnje i s drugim istaknutim imenima regionalne muzičke scene, a jednako je aktivan i tražen u studijskom radu.

Radio teatar Bajsić, Zagreb/Gradsko dramsko kazalište “Gavella”, Zagreb

Autorski projekat Pavlice Bajsić Brazzoduro, prema “Mediteranskom brevijaru” Predraga Matvejevića i “Pričama iz susjedne luke (portulanu)” Olje Savičević Ivančević

Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana

Režija i dramaturgija: Pavlica Bajsić Brazzoduro
Scenografija: Paula Jakšić
Muzika: Dino Brazzoduro
Kostimografija: Marita Ćopo
Scenski pokret: Ana Kreitmeyer

Igraju: Filip Šovagović, Sven Medvešek, Dino Brazzoduro, Nenad Kovačić, Chisomo Makunje – Maku, Una Patafta, Anja Đurinović, Antonija Stanišić Šperanda, Franjo Dijak, Domagoj Janković, Hrvoje Klobučar

„Najprije odabiremo polazište, zaljev ili prizor, luku ili događaj, plovidbu ili priču. Manje je važno odakle smo krenuli, a više dokle smo stigli, što i kako smo vidjeli.“ Ove Matvejevićeve rečenice iz autorove najslavnije, a vjerojatno i najprevođenije hrvatske knjige ponijet ćemo sa sobom na kazališno-radiofonsko putovanje Mediteranom kao smotuljak užine u džepu mornara… „Na Mediteranu se začela Europa“, piše Matvejević, a danas mu možemo dopisati – „Na Mediteranu umire Europa“. Današnji Mediteran je ranjeni Mediteran, njegova boja se iz modre prelijeva u crvenu, a Europa pada na koljena ne znajući kako da se nosi s migrantskom krizom, s ratom u Gazi, s nesrećom Bliskog istoka, s gladi Afrike. Za potrebe Brevijara Matvejević je triput proputovao Mediteran, prvi put doslovno, drugi put po starim kartama, a treći put čitajući stare rječnike, dnevnike i putopise. U ovoj predstavi pozivamo i na četvrto i peto putovanje Mediteranom. Na četvrto nas vodi Olja Savičević – Ivančević; ona će oploviti mjesta koje Matvejević spominje u Brevijaru, proučavati ljude i ptice, dati im autentični glas u predstavi kroz životne prizore, crtice, anegdote, glose, bajke i basne iz mediteranskih gradova današnjice. Peto putovanje Mediteranom je putovanje „tamne melankolije“ i to kroz čipku zvučnih slika, terenskih audio snimki i glazbu inspiriranu „Brevijarom“ kao i samim glasom Predraga Matvejevića snimljenim 2011. godine. Radiofonski teatar se tako po prvi puta predstavlja na sceni Kazališta „Gavella“…

www.gavella.hr